Kelj je po mnogočemu sličan kupusu, pa iako ima istu zdravstvenu vrijednost, više je naglašena njegova hranidbena vrijednost.

Za razliku od kupusa, kelj ima naborano i mjehurasto lišće. Takvo lišće ima više parenhimskog tkiva (koje je važno za veću pokretljivost crijeva), pa je bogatije bjelančevinama, ugljikohidratima, te nekim mineralima i vitaminima. Listovi ne prilježu čvrsto jedan na drugi, pa glavica nije toliko tvrda kao kod kupusa, te stoga nije prikladna za kiseljenje.

Izdržljiviji je od kupusa te bolje podnosi visoke temperature i sušu, baš kao niske temperature i mraz. Zbog toga je idealan za uzgoj kod nas, jer nema problema s prezimljavanjem.

Kelj se smatra pravim zimskim povrćem. S razlogom se naziva "kraljem kalcija". Zbog visokog sadržaja kalcija kelj sudjeluje u održavanju zdravih kostiju. Od svih minerala ipak je najbogatiji kalijem. Stoga se kelj svrstava i u skupinu namirnica za osobe s visokim krvnim tlakom.

Od vitamina kelj je bogat vitaminom A i C. Uz vitamin A, kelj je bogat i luteinom, koji su bitni za zdravlje naših očiju.

100 grama kelja ima 50 kcal, što je skoro duplo više nego kod kupusa.

U našoj ponudi imamo hibride kelja raznih karakteristika, a više o njima u rubrici Sjeme povrća.